Kad vam super drugarica, koja je i koleginica, krene na odmor, onda nema ništa logičnije nego da joj kažete – hoćeš da uradiš priču s putovanja za NMN? Upravo tako je bilo kad je Eva Čubrović, pre dve nedelje, krenula u Donji Milanovac. Evo njenih utisaka…
Ukoliko ovog leta imate pet slobodnih dana, a uz to ste ljubitelji prirode i aktivnog odmora, onda je Donji Milanovac pravi izbor za vas. Tačnije, ta varoš od 1.000 stanovnika na desnoj obali Dunava neka vam bude baza, jer odatle putevi vode do mnogih istorijskih znamenitosti, ali i vidikovaca sa kojih se pruža očaravajući pogled sve do Rumunije.

Od Beograda do Donjeg Milanovca ima 184km, a taj put se prelazi za dva i po sata, kažu zvanični podaci. Ipak, budite spremni na to da će putovanje trajati znatno duže. Bio bi veliki propust ne videti manastir Tumane iz 14. veka, gde vernici svakodnevno dolaze da se pomole za zdravlje i duhovni mir.
Kad ste već u Golupcu, prosto je nemoguće zaobići srednjovekovnu tvrđavu – ne samo što put vodi bukvalno ispod njenih zidina, već i zato što posle obnove 2019. godine sija punim sjajem. Monumentalno zdanje, koje krije brojne legende, okruženo je zelenilom i cvećem, šetalište je besprekorno uređeno, a da li ćete za ulaznicu dati 1.000 ili 2.500 dinara zavisi od toga da li želite “samo” da pogledate izložbeni prostor ili i da se popnete do tzv. “crvene zone”.
Reč je o najstrmijem delu kompleksa, koji zahteva visoku fizičku spremnost. Tu ćete videti i znak koji, na srpskom i engleskom jeziku, upozorava na opasnost od otrovnih zmija!

Donji Milanovac je gradić koji, maltene, možete obuhvatiti pogledom. Istovremeno, u njemu se odmah osetite kao da ste kod kuće. Ljubazno “dobar dan” čućete na svakom koraku i već posle dva dana imaćete utisak da ste među komšijama koje znate ceo život. Za šest dana u pristojno opremljenom stanu treba izdvojiti oko 200 evra.
Tu je i hotel “Lepenski vir”, koji je svoje zlatno doba imao osamdesetih godina. Vrata hotela i danas su otvorena za turiste koji neretko žele samo da zavire na mesto gde su snimljeni brojni domaći filmovi, kao na primer “Ćao, inspektore”.
View this post on Instagram
Plaža, smeštena na samom ulasku u mesto, nažalost nije u funkciji. Kako kažu meštani, uređuje se već dve godine, kraj se na nazire, ali sigurni su da će kad bude završena izgledati prelepo. Ako se ima u vidu da je šetalište uz Dunav “kao sa reklame”, u to ne treba sumnjati. Uređuju se i okolne, manje ulice, pa svi čekaju da vide krajnji rezultat.
Turisti sa rečnih kruzera, kada zakorače u gradić, prvo vide ogromnu skulptura mamuta u parku. Još dve slične nalaze se ispred hotela “Lepenski vir”. Crkva posvećena svetom Nikoli stara je pola veka, a u njoj se nalazi inventar spasen iz stare crkve, građene1840. godine, pa predstavlja svojevrstan muzej.
View this post on Instagram
Doručkujte burek sa sirom u lokalnoj pekari, ručajte u restoranu “Lepenska ribica”, a uveče probajte palačinke sa domaćim pekmezom od šljiva, koje za 200 dinara možete kupiti na šetalištu. Pet dana dajte sebi oduška kada je hrana u pitanju.
Nažalost, i Donji Milanovac je na mapi gradova iz kojeg se ljudi sele u veće sredine, ali tokom letnjih meseci ispunjen je žagorom mladih. To se najbolje može uočiti vikendom kada se pod otvorenim nebom održavaju koncerti naših muzičkih zvezda. Ulaz je slobodan.
View this post on Instagram
Vidikovac Kovilovo, kanjon Boljetinske reke, etno kompleks “Kapetan Mišin breg”, vidikovac Ploče, samo su deo bogate ponude Nacionalnog parka Đerdap, koje treba obići.
Obavezno posetite Rajkovu pećinu nadomak Majdanpeka. Pripremite duge rukave, budući da je temperatura konstantno osam stepeni, i spremite se da uživate u nestvarnoj lepoti koju samo priroda može da napravi. Priča se da je pećina dobila ime po Rajku Vojvodi, koji je po predanju živeo u 19. veku. Danju je bio mehandžija, dok je noću pljačkao turske karavane, a blago sakrivao u pećini.
View this post on Instagram
Krstarenje Dunavom traje dva sata i košta 2.000 dinara. Od “kapetana lađe” čućete priče o alasima, najužem delu Dunava koji je u klisuri Kazan širok svega 160 metara, rimskim legionarima koji su gradili puteve, rimskom caru Trajanu čija se tabla iz 100. godine nove ere može videti samo sa reke, dok je sa rumunske strane “pozdravlja” impresivna skulptura kralja Decebala, isklesana u kamenu. Arheološko nalazište Lepenski vir, tvrđava Fetislam na ulazu u Kladovo, kao i tvrđava Ram nadomak Srebrnog jezera, su “stanice” koje se ne propuštaju.