Dr Alex Matić: Pravda za hleb i banane – ne izbegavaj ih!

Aleksandar Matić; Foto: Privatna arhiva
Aleksandar Matić; Foto: Privatna arhiva

Ako pratite @dralexmatic23 znate da ćete slušajući doktora Aleksandra Matića saznati da su mnoge opšteprihvaćene „teorije“ o ishrani obične zablude, a često ćete se i nasmejati.

Jedna od osobensoti njegovog profila su postovi označeni sa „Stitch“ gde pusti video u kome neko ko ima manjak validnih informacija i višak samopouzdanja, tvrdi da nešto ni slučajno ne treba jesti ili, pak, treba jesti i piti, jer će nam to sačuvati glavu. Potom doktor koji više voli da ga zovu Sale nego Aleksandar, pozivajući se na niz studija, objašnjava zašto je to besmislica.

Danas sam se zaustavila na njegovim objašnjenima zašto hleb i banane nisu zaslužili da budu „ozloglašeni“.

HLEB

U standardni repertoar saveta sa društvenih mreža, magazina i portala koji se bave ishranom ide – izbegavaj hleb, jer brzo diže nivo šećera u krvi, a i goji plus gluten je
opasan. Najsažetija varijanta odgovora dr Alexa izgleda ovako:

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Dr Alex Matić (@dralexmatic23)

Bilo koji ugljeni hidrati dižu nivo šećera. To je normalan fiziološki odgovor. Značajno je popričati o razlici između akutnog dizanja šećera u krvi, koja se dešava uvek kad pojedemo ugljene hidrate i hronično povišenog šećera, o kome govorimo kada bez obzira da li unosimo ili ne unosimo ugljene hidrate nivo šećera raste i posle ne pada na normalne vrednosti. To nije normalan fiziološki odgovor i ta bolest se zove dijabetes melitus.

Da li ugljeni hidrati utiču na to da dobijemo dijabetes? Zapravo ne. Sve više istraživanja pokazuju da dijete u kojima se unose male količine ugljenih hidrata nepovoljno utiču na insulinsku osetljivost tj. mogu da dovedu do insulinske rezistencije, koja je preteča dijabetesa.

Gluten je protein koji se nalazi u pšenici i još nekim žitaricama i za najveći broj ljudi ne predstavlja nikakvu zdravstvenu opasnost. Treba da ga izbegavaju ljudi koji imaju celijačnu bolest i oni koji su na njega osetljivi. Postoje i ljudi koji su alergični na pšenicu ili imaju retku neurološku bolet gluten ataksiju. Kad se ima u vidu da između 0,7 i 1,4 posto populacije ima celijačnu bolest i osetljivost na gluten, jasno je da je mala šansa da postoji razlog da izbegavate gluten.

Da li se treba daviti u belom brašnu? Naravno da ne, ali da će vam se slepiti creva i krvni sudovi, kao što se može čuti na društvenim mrežama, nema ni govora.

BANANE

Mnogo puta smo pročitali da tokom dijete ne treba jesti voće, jer sadrži šećer, a najveće NE stoji ispred banana, jer jedna banana sadrži 14 grama šećera, što je, kako reče neko na Instagramu, više od dnevne preporučene doze šećera.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Dr Alex Matić (@dralexmatic23)

Doktor kaže: Kada se govori o dnevnim ograničenjima šećera uvek se misli na dodati šećer tj. šećer koji je dodat u različite proizvode kao što su slatkiši, zaslađena pića ili bilo šta drugo. Opšte preporuke su da količina tog šećera u hrani ne prelazi 10% dnevnog kalorijskog unosa, dakle ako unosite 2.000 kalorija da više od 200 ne bude šećer. Budući da 1 gram šećera ima 4 kalorije to je otprilike 50 gr, a ukoliko želite da budete striktni onda imajte u vidu da je preporuka američke kardiološke asocijacije – 25 grama šećera za žene i 36 za muškarce. Ova priča nema veze sa voćem, jer šećer iz njega nije – dodati šećer.

Podelite:

Povezane vesti